Kolektivni ugovor državnih službenika i namještenika

Dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti




Datum objave: Petak, 04. prosinca 2009.
Slika: Kolektivni ugovor državnih službenika i namještenika
Kolektivni ugovor državnih službenika i namještenika

Kolektivni ugovor državnih službenika i namještenika

Kolektivni ugovor državnih službenika i namještenika

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.(1) Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) zaključuju Vlada Republike Hrvatske isindikati državnih službi u ime svojih članova.(2) Ovim se Ugovorom na razini Republike Hrvatske utvrđuju međusobna prava i obvezepotpisnika ovoga Ugovora.(3) Ovim Ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika inamještenika zaposlenih u državnim tijelima.Članak 2.Ovaj Ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe.Članak 3.Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.1 Kolektivni ugovor (Nar. nov., br. 93/08, 23/09 – ispr.) zaključili su dana 31. srpnja 2008. Vlada RH kaoposlodavac i sindikati državnih službi:Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH,Sindikat policije Hrvatske,Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova,Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama,Carinski sindikat Hrvatske,Sindikat Porezne uprave Hrvatske,Samostalni sindikat djelatnika u zrakoplovstvu,Sindikat zaposlenih u pravosuđu,Sindikat pravosudne policije,Sindikat zaposlenika zatvorskog sustava,Nezavisni sindikat carinika Hrvatske iNezavisni sindikat policijskih službenika i namještenika RH.Dodatak I. (Nar. nov., br. 39/09) dana 23. ožujka 2009. uz Vladu RH, kao poslodavca, na drugoj strani zaključilisu:Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske,Sindikat policije Hrvatske,Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a,Carinski sindikat Hrvatske,Sindikat porezne uprave Hrvatske, zastupan po Gordani Jagar iSamostalni sindikat djelatnika u zrakoplovstvu.2Članak 4.Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovogaUgovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to biloizuzetno otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.

2. RADNI ODNOSI NAMJEŠTENIKA

Članak 5.(1) Radna mjesta namještenika utvrđuju se pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijelakao radna mjesta za obavljanje pomoćno‐tehničkih poslova.(2) S namještenikom se sklapa ugovor o radu temeljem provedenog internog oglasa ili javnognatječaja.(3) S namještenikom raspoređenim na radno mjesto u državnom tijelu temeljem rješenjasklopit će se ugovor o radu za obavljanje poslova tog radnog mjesta.(4) Javni natječaj objavljuje se u općeinformativnom tisku koji izlazi na području na kojem senalazi državno tijelo koje natječaj objavljuje, na oglasnoj ploči državnog tijela i oglasnoj pločipodručne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.(5) Svi prijavljeni kandidati moraju biti na isti način i u istom roku obaviješteni o primljenimkandidatima.ZAJEDNIČKA KOMISIJA:► Prema čl. 5. st. 2. s namještenikom se sklapa ugovor o radu temeljem provedenog internog oglasa ili javnognatječaja. Obzirom da izravno zaključivanje ugovora o radu s namještenikom, bez oglašavanja slobodnogradnog mjesta, ne bi bilo u skladu sa ustavnim pravom o dostupnosti svim građanima, pod jednakim uvjetima,radnih mjesta u državnim i javnim službama, navedenom odredbom propisuje se obveza oglašavanja slobodnihradnih mjesta putem internog oglasa ili javnog natječaja za sklapanje ugovora o radu sa namještenikom, ali ne iobveza provođenja postupka javnog natječaja ili internog oglasa na način propisan Uredbom o raspisivanju iprovedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi („Narodne novine“, broj: 92/05., 107/07. i 13/08.)– uz obvezno testiranje i intervju. (Zaključak od 04. prosinca 2008.)Članak 6.(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu s namještenikom može se ugovoriti probni rad.(2) Probni rad namještenika može trajati najduže dva mjeseca.Članak 7.(1) Namješteniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom kojimora biti u pisanom obliku i obrazložen.(2) Ako poslodavac namješteniku otkaz iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi najkasnijeposljednjeg dana probnoga rada, smatrat će se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.3

3. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Članak 8.(1) Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno.(2) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka.(3) Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnogprekovremenog rada.(4) Službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporedaradnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenimsatom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevimaprijeke potrebe.Članak 9.(1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena.(2) Na zahtjev državnog službenika ili namještenika, ili na zahtjev sindikalnog povjerenikačelnik tijela dužan je dostaviti evidenciju iz stavka 1. ovoga članka.Članak 10.(1) Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo naodmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi čelnik državnogtijela ili osoba koju on ovlasti.(2) Službenik i namještenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od60 minuta ili dva puta po 30 minuta, u skladu s naravi i potrebama posla.(3) Vrijeme odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može seodrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetkaradnog vremena.Članak 11.Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik ima pravo na odmor od najmanje12 sati neprekidno.Članak 12.(1) Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.(2) Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.(3) Ako je prijeko potrebno da službenik i namještenik radi na dan (dane) tjednog odmora,osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.(4) Ako službenik i namještenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način izstavka 3. ovoga članka, u dogovoru, odnosno prema odluci neposredno nadređenogslužbenika i namještenika osigurat će mu se korištenje tjednog odmora najkasnije u roku od14 dana.Članak 13.4Službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor utrajanju od najmanje 18 radnih dana.Članak 14.(1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknadaplaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.(2) Državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditiprekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnimdanom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaćeisplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.Članak 15.Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjestokorištenja godišnjeg odmora.Članak 16.(1) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradnidani i blagdani.(2) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, neuračunava se u trajanje godišnjeg odmora.Članak 17.(1) Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe odnosno radaizmeđu dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjesecineprekidnoga rada.(2) Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog zakonomodređenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovoga članka.Članak 18.(1) Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svakinavršeni mjesec dana rada:– ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na punigodišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, i– ako mu radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada.(2) Službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. 7. tekuće godine ima pravo na punigodišnji odmor.Članak 19.(1) Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:1. s obzirom na uvjete rada:– rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada 2 dana– rad u smjenama, turnusu, ili redovni rad subotom,5nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 dan2. s obzirom na složenosti poslova i stupanj stručne spreme:– rukovodećim državnim službenicima 4 dana– višim državnim službenicima 4 dana– nižim državnim službenicima 3 dana– namještenicima sa SSS 3 dana– namještenicima s NSS 2 dana3. s obzirom na dužinu radnog staža:– od navršenih 5 do navršenih 9 godina radnog staža 2 dana– od navršenih 10 do navršenih 14 godina radnog staža 3 dana– od navršenih 15 do navršenih 19 godina radnog staža 4 dana– od navršenih 20 do navršenih 24 godina radnog staža 5 dana– od navršenih 25 do navršenih 29 godina radnog staža 6 dana– od navršenih 30 do navršenih 34 godina radnog staža 7 dana– od navršenih 35 i više godina radnog staža 8 dana4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:– roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnimdjetetom 2 dana– roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobnodijete još po 1 dan– samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednimmalodobnim djetetom 3 dana– roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bezobzira na ostalu djecu 3 dana– osobi s invaliditetom 3 dana– osobi s tjelesnim oštećenjem najmanje 50% 2 dana5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:– službeniku ocijenjenom ocjenom »izvanredan« 3 dana– službeniku ocijenjenom ocjenom »odličan« 2 dana– službeniku ocijenjenom ocjenom »dobar« 1 dan(2) Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 18 radnih dana uvećava zazbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama 1. do 5. stavka 1. ovoga članka, s tim da ukupnotrajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u godini, osim u slučaju izstavka 1 članka 20. ovog Ugovora.Članak 20.(1) Slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i službenik i namještenik koji radi naposlovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititizaposlenika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.(2) Poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće otkloniti štetneutjecaje smatraju se poslovi koji su propisima o državnim službenicima i namještenicimautvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada.Članak 21.6(1) Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora.(2) Plan korištenja godišnjeg odmora donosi čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti, anakon prethodno pribavljenog mišljenja rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica togadržavnog tijela vodeći računa i o pisanoj želji svakoga pojedinog službenika i namještenika.(3) Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka 2. ovoga članka donosi se na početkukalendarske godine, a najkasnije do kraja travnja.Članak 22.Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:– ime i prezime službenika odnosno namještenika,– službeničko ili radno mjesto,– ukupno trajanje godišnjeg odmora,– vrijeme korištenja godišnjeg odmora.Članak 23.(1) Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora čelnik državnog tijela ili osoba koju onovlasti donosi za svakog službenika i namještenika posebno rješenje kojim mu utvrđujetrajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 19. i 20. ovoga Ugovora, ukupnotrajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenja godišnjeg odmora.(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenjagodišnjeg odmora.Članak 24.Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmora službenik može osobno ili preko sindikalnogpovjerenika uložiti žalbu Odboru za državnu službu, a namještenik prigovor čelniku državnogtijela.Članak 25.(1) Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dvadijela.(2) Ako službenik i namještenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti utrajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine zakoju ostvaruje pravo na godišnji odmor.(3) Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik mora iskoristiti najkasnije do 30.lipnja iduće godine.(4) Na zahtjev državnog službenika i namještenika mora mu se omogućiti korištenjegodišnjeg odmora od dva tjedna neprekidno u razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada tekućegodine.Članak 26.(1) Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten ukalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojnevježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30.7lipnja iduće godine.(2) Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka određuje čelnik državnogtijela ili osoba koju on za to ovlasti.Članak 27.U slučaju kad je službenik stavljen na raspolaganje, odnosno kad je namješteniku dan otkazkoji nije uvjetovan skrivljenim ponašanjem ili u slučaju prestanka službe odnosno rada zbogprelaska na rad k drugom poslodavcu, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti godišnjiodmor na koji je stekao pravo u državnom tijelu u kojem mu prestaje služba odnosno radniodnos.Članak 28.Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora premasvom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti neposrednonadređenog službenika ili namještenika najmanje jedan dan prije.Članak 29.(1) Službeniku i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjegodmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.(2) Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga člankadonosi čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.(3) Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora,mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.Članak 30.(1) Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodomodnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.(2) Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.(3) Putnim troškovima iz stavka 2. smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik inamještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristiogodišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja premapropisima o naknadi troškova za službena putovanja.(4) Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika ili namještenikazbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućomdokumentacijom.Članak 31.(1) Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednojkalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:– zaključenje braka 5 radnih dana– rođenje djeteta 5 radnih dana– smrti supružnika, roditelja, očuha i maćehe,djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka 5 radnih dana8– smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnikazaključno s drugim stupnjem srodstva 2 radna dana– selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radna dana– selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana– za dobrovoljno davanje krvi 2 radna dana– teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja 3 radna dana– nastupanje u kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan– sudjelovanje na sindikalnim susretima,seminarima, obrazovanju za sindikalneaktivnosti i dr. 2 radna dana– elementarne nepogode koja je neposrednozadesila službenika i namještenika 5 radnih dana.(2) Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden ustavku 1. ovoga članka i za svako dobrovoljno davanje krvi.Članak 32.(1) Za pripremu polaganja državnog stručnog ispita službenici imaju pravo na plaćeni dopustod 7 dana bez obzira na stručnu spremu.(2) Za pripremu polaganja pravosudnog ispita službenici imaju pravo na plaćeni dopust i to:– 7 dana ako službenik nema obvezu polaganja ispita,– 30 dana ako je službenik obvezan polagati ispit.Članak 33.(1) Službenik i namještenik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja iliusavršavanja na koje je upućen od strane čelnika državnog tijela, ima pravo na plaćenidopust u sljedećim slučajevima:– za svaki ispit po predmetu 2 dana i– za završni rad 5 dana.(2) Službenik i namještenik, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja iliusavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:– za svaki ispit po predmetu 1 dan i– za završni rad 2 dana.ZAJEDNIČKA KOMISIJA:► U čl. 33. Kolektivnog ugovora propisano je pravo službenika i namještenika na plaćeni dopust u sljedećimslučajevima:- za svaki ispit po predmetu- za završni rad.Polaganje ispita za Europsku računalnu diplomu - ECDL module 1 i 2 - ne smatra se ispitom u smislu čl. 33. st.1. Kolektivnog ugovora. Stoga službenici koji polažu taj ispit nemaju pravo na plaćeni dopust iz čl. 33. st.Kolektivnog ugovora.9Podnositelju upita treba skrenuti pozornost da su u konkretnom slučaju službenici Ureda za vrijeme radnogvremena prisustvovali organiziranoj pripremi državnih službenika za polaganje ispita Europske racunalnediplome, te da ispit polažu takoder za vrijeme radnog vremena, pa nije jasno zbog čega traže plaćeni dopust zapolaganje ispita. (Zaključak od 04. prosinca 2008.)Članak 34.(1) U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremenenesposobnosti za rad, državni službenik ili namještenik je dužan vratiti se na rad onog danakada bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremenenesposobnosti za rad. Ostatak godišnjeg odmora će koristiti naknadno, prema sporazumu sčelnikom državnog tijela.(2) Ako plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bizavršio godišnji odmor, državni službenik ili namještenik se vraća na rad po završetku trajanjaplaćenog dopusta, odnosno privremene nesposobnosti za rad.Članak 35.U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnog odnosa ili u svezi sa službom ili radnimodnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.Članak 36.(1) Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust)do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da nećeizazvati teškoće u obavljanju poslova državnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka iliadaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja ukulturno‐umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog obrazovanja i edukacije, stručnogusavršavanja i osposobljavanja.(2) Kad to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust iz stavka1. ovoga članka odobriti u trajanju duljem od 30 dana.Članak 37.Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službeodnosno radnog odnosa.

4. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 38.(1) Državna tijela dužna su osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika inamještenika u službi, odnosno na radu.(2) Državna tijela poduzet će sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravljeslužbenika i namještenika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanjeopasnosti na radu te pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.10(3) Državna tijela dužna su osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu sposebnim propisima.Članak 39.(1) Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kaoi sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika, te osoba na koje utječu njegovipostupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo državnotijelo.(2) Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napustisvoje mjesto službe odnosno radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen unepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge službenike inamještenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je poposebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja životai zdravlja ljudi i imovine.Članak 40.Državna tijela će pri donošenju plana prijma i popunjavanju slobodnih radnih mjesta voditiračuna o zapošljavanju osoba s invaliditetom, sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitacijii zapošljavanju osoba s invaliditetom, te u tu svrhu odrediti primjerena radna mjesta i uvjeterada.

5. PLAĆE I DODACI NA PLAĆE

Članak 41.(1) Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.(2) Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje jeraspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svakunavršenu godinu radnog staža.(3) Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnimuvjetima rada i druga uvećanja plaće.Članak 42.(1) Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec.(2) Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana.Članak 43.Poslodavac je dužan na zahtjev službenika ili namještenika izvršiti uplatu obustava iz plaće(kredit, uzdržavanje i sl.).Članak 44.(1) Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to:– za rad noću 40%11– za prekovremeni rad 50%– za rad subotom 25%– za rad nedjeljom 35%– za rad blagdanom, neradnimdanom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%– za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dvaradna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%– za dvokratni rad s prekidom dužim od90 minuta 10%– za rad u turnusu 5%(2) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad uturnusu i rad u drugoj smjeni.(3) Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetimarada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavajuse za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.(4) Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljemslužbene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namještenikuisplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.(5) Osnovna plaća uvećat će se:– ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti za 8%,– ako službenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 15%,ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je znanstvenistupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi.(6) Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika inamještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenikobavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena),poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana.(7) Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6sati.(8) Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnomvremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ilimjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12‐24‐12‐48.(9) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednuod ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat radasubotom ili nedjeljom.(10) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži odredovnog mjesečnog fonda radnih sati.(11) Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad jerad duži od 40 sati tjedno.(12) Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi utekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s8 sati.(13) Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ilinamještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satimaprekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog12sata rada), te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenjaslobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.Članak 45.Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjestaza radni staž ostvaren u državnim tijelima i to za:– 20 do 29 godina 4%– od 30 do 34 godine 8%– od 35 i više godina 10%.Članak 46.(1) Ako službenik i namještenik po nalogu obavlja poslove više složenosti od poslova nakoje je raspoređen, u trajanju od 7 do 30 dana, plaća mu se isplaćuje sukladno plaćiradnog mjesta poslove kojeg je obavljao po nalogu.(2) (2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, čelnik tijela donosi rješenje o plaći.ZAJEDNIČKA KOMISIJA:► Prema čl. 46. Kolektivnog ugovora ako službenik i namještenik po nalogu obavlja poslove više složenosti odposlova na koje je raspoređen, u trajanju od 7 do 30 dana, plaća mu se isplaćuje sukladno plaći radnog mjestaposlova kojeg je obavljao po nalogu. Za obavljanje poslova više složenosti od poslova na koje je službenikraspoređen čelnik tijela donosi rješenje o plaći.Navedena odredba odnosi se samo na zamjenu odsutnog službenika u iznimnim i hitnim slučajevima najduže 30dana, kada po pisanom nalogu čelnika tijela ili nadređenog službenika službenik obavlja poslove više složenostiod poslova radnog mjesta na koje je raspoređen. Nalog se izdaje za obavljanje poslova u kontinuitetu urazdoblju od najmanje 7 dana, a najviše 30 kalendarskih dana. Službenik koji po nalogu obavlja poslove višesloženosti poslova od poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, sukladno čl. 46. Kolektivnog ugovora, imapravo na plaću radnog mjesta više složenosti poslova koje po nalogu obavlja, ali ne i druga prava koja temeljemrješenja o rasporedu ima službenik raspoređen na isto radno mjesto – npr. pravo na staž osiguranja upovećanom trajanju, zvanje i sl. Rješenje o plaći iz čl. 46. Kolektivnog ugovora donosi čelnik tijela.Mogućnost obavljanja poslova više složenosti poslova ne ovisi o stručnoj spremi koju ima službenik inamještenik, vec o stručnim vještinama i sposobnostima. (Zaključak od 04. prosinca 2008.)Članak 47.(1) Prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i namješteniku koji ispunjava uvjete zaostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakonao mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršenaodređena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.(2) U slučaju otkaza službeniku i namješteniku kojem pripada pravo na otpremninu, te kojiispunjava uvjete za mirovinu, poslodavac mora ponuditi mogućnost kako bi službenik inamještenik mogao izabrati između otpremnine i dokupa dijela mirovine koji predstavljarazliku od mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju do mirovine koja bi13bila ostvarena da je navršio određenu dob, odnosno mirovinski staž.(3) Službeniku i namješteniku koji se odluči za dokup mirovine pripada i razlika između iznosadokupa mirovine i otpremnine na koju ima pravo sukladno ovom Ugovoru.(4) Ukoliko iznos potreban za dokup mirovine premašuje iznos otpremnine na koji službenik inamještenik ima pravo, o mogućnosti dokupa mirovine odlučuje poslodavac, sukladnoraspoloživim proračunskim sredstvima.Članak 48.Ako službenik i namještenik radi na poslovima čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, paiz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor, ima pravo tražiti da mu se vrijeme dnevnogodmora preraspodjeli i da ga koristi kao slobodne dane.Članak 49.(1) Ako je službenik i namještenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42dana, pripada mu naknada plaće u visini od 85% od njegove osnovne plaće.(2) Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada službeniku i namješteniku kad je nabolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.ZAJEDNIČKA KOMISIJA:► Odredbom čl. 49. st. 1. Kolektivnog ugovora propisano je da službeniku ili namješteniku za vrijemeodsutnosti iz službe zbog bolovanja do 42 dana pripada naknada plaće najmanje u visini 85% od njegoveosnovne plaće. Pod osnovnom plaćom podrazumijeva se osnovna plaća koju bi službenik ili namještenik ostvarioda je radio taj mjesec u kojem je na bolovanju, pa se službeniku i namješteniku isplaćuje plaća za mjesec ukojem je bio na bolovanju. (Zaključak od 27. studenoga 2008.)

6. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 50.(1) Ugovorne strane sporazumne su da će Vlada službeniku i namješteniku isplatiti regres zakorištenje godišnjeg odmora, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.(2) O visini regresa Vlada i sindikati pregovarat će svake godine u postupku donošenjaPrijedloga državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, regres iznosinajmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovoraizmeđu Vlade i sindikata.Članak 51.Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od triproračunske osnovice.Članak 52.14(1) Obitelj službenika i namještenika ima pravo na pomoć u slučaju:– smrti službenika i namještenika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe,odnosno rada – 3 proračunske osnovice i troškove pogreba– smrti službenika i namještenika – 2 proračunske osnovice(2) Članovima obitelji službenika i namještenika u slučaju iz prethodnog stavka smatraju sezakonski nasljednici pojedinog reda nasljeđivanja u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju.(3) Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju:– smrti supružnika, djeteta i roditelja – 1 proračunsku osnovicu.Članak 53.Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci, odnosno zakonskim starateljima djeceslužbenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, mjesečnoisplatiti pomoć i to:– za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH uprethodnoj godini,– za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosječno isplaćene neto plaće ugospodarstvu RH u prethodnoj godini,– za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90% prosječno isplaćeneneto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.Članak 54.(1) Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju:– bolovanja dužeg od 90 dana – jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice,– nastanka teške invalidnosti službenika i namještenika, malodobne djece ili supružnikaslužbenika i namještenika – u visini jedne proračunske osnovice,– rođenja djeteta u visini 50% jedne proračunske osnovice.(2) Nastanak invalidnosti službenika i namještenika i supružnika utvrđuje se dostavompravomoćnog rješenja o općoj nesposobnosti za rad.(3) Nastanak invalidnosti malodobnog djeteta utvrđuje se pravomoćnim rješenjem oinvalidnosti nadležne službe socijalne skrbi.(4) Radi pokrića participacije pri liječenju i radi kupnje, odnosno pokrića participacije prilikomnabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova, koja pomagala i lijekovi su prema preporucinadležnog liječnika specijaliste po pravilima medicinske struke prijeko potrebni inenadomjestivi za službenika i namještenika, dijete ili supružnika, službeniku i namještenikupripada u visini plaćenog iznosa, a najviše do iznosa jedne proračunske osnovice jednomgodišnje.ZAJEDNIČKA KOMISIJA:► Sukladno čl. 54. st 1. al. 3. Kolektivnog ugovora službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučajurođenja djeteta u visini 50% jedne proračunske osnovice.Pravo na pomoć iz članka 54. st.1. al. 3. Kolektivnog ugovora ostvaruje svaki državni službenik u slučajurođenja djeteta, neovisno o tome gdje je zaposlen drugi roditelj. Pravo na pomoć u visini 50% jedneproračunske osnovice ostvaruje službenik i namještenik za svako rođeno dijete nakon stupanja na snaguKolektivnog ugovora, odnosno od dana primjene 31. srpnja 2008. godine. (Zaključak od 27. studenoga 2008.)15Članak 55.(1) Kada je službenik i namještenik upućen na službeno putovanje, pripada mu puna naknadaprijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.(2) Ugovorne strane sporazumne su da visina dnevnice za službena putovanja u RepubliciHrvatskoj iznosi najmanje 170,00 kuna, a za službena putovanja u inozemstvu dnevnica seisplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvoza korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna.(3) Ukoliko je službeniku i namješteniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, isplatit ćemu se 50% iznosa dnevnice iz stavka 2. ovoga članka.(4) Ukoliko je službeniku i namješteniku osiguran odgovarajući smještaj u čvrstom objektunema pravo na naknadu hotelskog računa za spavanje.(5) Odgovarajući smještaj u čvrstom objektu je smještaj u zidanom ili drvenom stambenomobjektu, koji ispunjava tehničke uvjete za stanovanje (voda, struja, sanitarije, namještajnužan za smještaj službenika i namještenika, po potrebi grijanje, odnosno hlađenje, zaštitaod buke i dr.)(6) Službenik i namještenik upućen od strane poslodavca na školovanje, edukaciju, seminar isl. ima pravo na punu dnevnicu i ostale prava iz ovoga članka za cijelo vrijeme trajanjaizobrazbe.(7) Službeniku i namješteniku mora se izdati nalog za službeno putovanje najmanje 24 sataprije putovanja u kojem mora biti naznačeno odobreno prijevozno sredstvo.(8) Službenik i namještenik ima pravo na pola dnevnice ukoliko službeno putovanje trajeizmeđu 8 i 12 sati, a ukoliko službeno putovanje traje između 12 i 24 sata ima pravo na punudnevnicu.(9) Ukoliko službenik i namještenik koristi svoje vlastito prijevozno sredstvo čije korištenjenije odobreno ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte putnim nalogomodobrenog prijevoznog sredstva.ZAJEDNIČKA KOMISIJA:► Sukladno čl. 55. st. 2. Kolektivnog ugovora za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visinipropisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju izsredstava Državnog proračuna.Obzirom da se za službena putovanja u inozemstvu dnevnica utvrđuje prema navedenoj odluci, a ne premaKolektivnom ugovoru, odredba čl. 55. stavka 3. Kolektivnog ugovora - kojom je propisano da ukoliko jeslužbeniku i namješteniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, isplatit će mu se 50% iznosa dnevnice–primjenjuje se samo na službena putovanja u Republici Hrvatskoj. (Zaključak od 04. prosinca 2008.)Članak 56.(1) Za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegovastalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je naterenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko je dana radio.(2) Pod pojmom stalno mjesto rada podrazumijeva se mjesto odnosno područje u kojemslužbenik i namještenik obavlja poslove radnog mjesta na koje je raspoređen, obzirom naopis poslova radnog mjesta iz pravilnika o unutarnjem redu i nadležnosti ustrojstvene16jedinice u koju je raspoređen, utvrđenu u aktu o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela.(3) Terenski dodatak se isplaćuje službeniku i namješteniku najkasnije posljednji radni dan umjesecu, za idući mjesec.(4) Visina terenskog dodatka iznosi najmanje 170,00 kuna, odnosno prema sporazumu sVladom.(5) Ukoliko je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog tijela i izvanmjesta njegova stalnog boravka osigurana odgovarajuća dnevna prehrana isplatit će se 50%iznosa dodatka iz stavka 4. ovoga članka.(6) Ukoliko je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog tijela i izvanmjesta njegova stalnog boravka osiguran adekvatan smještaj (u čvrstom objektu) nemapravo na naknadu iznosa hotelskog računa za spavanje.(7) Pored terenskog dodatka službenik i namještenik ima pravo i na dodatke iz članka 44.ovog Ugovora za svaki stvarno odrađeni sat rada.(8) Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.(9) Ukoliko se službenici i namještenici organizirano upućuju na rad na terenu (osiguranjeutakmica, preprata) u stvarno odrađene sate rada ubraja im se i vrijeme putovanja do mjestarada na terenu kao i vrijeme putovanja provedeno na povratku s mjesta rada na terenu.ZAJEDNIČKA KOMISIJA:► Terenski dodatak nije naknada za rad, niti zamjena za plaću, nego služi za pokriće povećanih troškova zbograda na terenu. S obzirom da službenik dobiva plaću za svoj rad - neovisno o tome da li je taj rad ostvaren umjestu rada ili na terenu - onaj službenik koji je zbog specificnosti poslova radnog mjesta radio na terenu noću,prekovremeno, subotom, nedjeljom, odnosno na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs imapravo na uvećanje osnovne plaće sukladno čl. 44. Kolektivnog ugovora za sate kada je radio noću,prekovremeno, subotom, nedjeljom i sl. (Zaključak od 04. prosinca 2008.)► Kod utvrđivanja prava na dodatak za terenski rad, pod stalnim mjestom rada podrazumijeva se mjestoodnosno područje u kojem službenik ili namještenik obavlja poslove radnog mjesta na koje je raspoređen,obzirom na opis poslova radnog mjesta iz pravilnika o unutarnjem redu i nadležnost ustrojstvene jedinice u kojuje raspoređen, utvrđenu u aktu o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela (čl. 56. st. 2. Kolektivnog ugovora).Stoga se u konkretnom slučaju rad fitosanitarnih inspektora izvan mjesta u kojem su njihove uredske prostorije,ali na području na kojem trebaju obavljati poslove svoga radnog mjesta, obzirom na opis poslova radnog mjestaiz pravilnika o unutarnjem redu i propisanu nadležnost ustrojstvene jedinice iz uredbe o unutarnjem ustrojstvuMinistarstva (u kojim aktima je utvrđeno mjesto odnosno podrucje na kojem su dužni obavljati poslove radnogmjesta na koje su raspoređeni, t.j. utvrđena njihova stvarna i mjesna nadležnost za postupanje, odnosno kojepodručje „pokrivaju“) ne smatra radom na terenu. (Zaključak od 04. prosinca 2008.)Članak 57.Ukoliko službenik i namještenik u svoje slobodo vrijeme tijekom terenskog rada zbogokolnosti obavljanja poslova ne smije ili ne može napustiti prostorije ili prijevozno sredstvo ukojima je smješten, tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada smatra sepasivnim dežurstvom.Članak 58.17(1) Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjestastalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji.(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka nema službenik i namještenik koji živi odvojeno od obiteljiako je:– raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji na temelju osobnogzahtjeva,– putem javnog natječaja primljen u službu odnosno radni odnos u mjesto rada različito odprebivališta njegove obitelji,– raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji, temeljem obvezepreuzete ugovorom o školovanju,– obitelj odselila u drugo mjesto.(3) Naknada se isplaćuje za pokriće povećanih troškova života zbog odvojenosti od obitelji,odnosno rada i stalnog mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivališta.(4) Ukoliko je službeniku i namješteniku osiguran odgovarajući smještaj ili cjelodnevnaprehrana, visina naknade umanjit će se 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajući smještaj icjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 50%.(5) Naknada za odvojeni život obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju.(6) Naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova prijevoza od mjesta prebivalištado mjesta rada međusobno se isključuju.(7) Ugovorne strane sporazumne su da visina naknade za odvojeni život od obiteljislužbenika i namještenika iznosi najmanje 1.000,00 kuna, odnosno prema sporazumu sVladom.(8) Službenik i namještenik nema pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga članka za mjesec ukojem nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.Članak 59.(1) Pravo na naknadu troškova mjesnog javnog prijevoza u mjestu rada i međumjesnogjavnog prijevoza imaju svi službenici i namještenici neovisno o udaljenosti mjesta stanovanjado mjesta rada.(2) Pod pojmom mjesni javni prijevoz podrazumijeva se javni prijevoz organiziran u mjesturada službenika i namještenika (autobusne ili tramvajske linije na lokalnoj razini)(3) Pod pojmom međumjesni javni prijevoz podrazumijeva se javni prijevoz organiziran odmjesta stanovanja, koji je različit od mjesta rada, do mjesta rada službenika i namještenika.(4) U mjestu rada gdje je mjesni javni prijevoz organiziran i gdje postoji mogućnost kupnjegodišnje karte, troškovi prijevoza svim službenicima i namještenicima isplaćuju se na načinda se isti, na početku godine za tekuću godinu trebaju izjasniti o načinu, da li žele da im seosigura godišnja karta za mjesni javni prijevoz ili da im se svaki mjesec isplaćuje cijenamjesečne karte javnog prijevoza.(5) U mjestu rada gdje je mjesni javni prijevoz organiziran i gdje ne postoji mogućnost kupnjegodišnje karte već mjesečne karte, službenici i namještenici imaju pravo na mjesečnu kartuili, ovisno o njihovoj želji, pravo na naknadu troškova u visini mjesečne karte, a ako u mjesturada gdje je mjesni javni prijevoz organizirani postoji mogućnost kupnje samo dnevne karte,imaju pravo na isplatu naknade troškova u visini cijene pojedinačne (dnevne) karte, za svakidolazak i odlazak s posla.(6) U mjestu rada gdje mjesni javni prijevoz nije organiziran, službenici i namještenici imajupravo na mjesečnu naknadu u visini cijene mjesečne karte najbližeg mjesta gdje je mjesni18javni prijevoz organiziran i gdje postoji mogućnost kupnje mjesečne karte.(7) Službenici i namještenici koji su se izjasnili da im se isplaćuje naknada troškova u visinicijene karte javnog prijevoza, imaju pravo na naknadu troškova javnog prijevoza razmjernobroju dana koji su radili tijekom mjeseca u visini cijene pojedinačne (dnevne) karte za svakidolazak i odlazak s posla. Ukoliko je visina ovih izdataka viša od iznosa cijene mjesečne karte,službenik i namještenik ostvaruje pravo na naknadu u visini iznosa mjesečne karte.(8) Ako je međumjesni javni prijevoz organiziran, službenici i namještenici imaju pravo namjesečnu kartu, ili ovisno o njihovoj želji, pravo na naknadu troškova u visini cijene mjesečnekarte, a ako postoji mogućnost kupnje samo dnevne karte, imaju pravo na isplatu naknadetroškova u visini izdataka prema cijeni pojedinačne (dnevne) karte za svaki dolazak i odlazaks posla.(9) U slučaju da je mjesni javni prijevoz organiziran na način da se mjesečnom ili godišnjomkartom pokrivaju mjesni i međumjesni javni prijevoz (tzv. Prijevozne zone), službenik inamještenik koji koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo na mjesni javni prijevoz.(10) Ako službenik i namještenik koji koristi međumjesni javni prijevoz, ima do najbližestanice međumjesnog prijevoza više od 500 metara, ima pravo i na naknadu troškovamjesnog prijevoza prema kriteriju za mjesni javni prijevoz, sukladno stavcima 4.,5.,6. i 7.ovoga članka.(11) Ako međumjesni javni prijevoz nije organiziran službenik i namještenik ima pravo namjesečnu naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene mjesečna kartemeđumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području.(12) Službenici i namještenici nemaju pravo na naknadu troškova prijevoza samo u slučajuako u tijeku mjeseca nisu radili niti jedan dan.(13) Naknada troškova prijevoza isplaćuje se unaprijed i to na plaći za prethodni mjesec.(14) Naknada troškova prijevoza iz ovog članka isplaćuje se po cjeniku javnog prijevoznika zagrađanstvo.(15) Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac uzimajući uobzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za službenika i namještenika te uvažavajućiracionalnost troškova.ZAJEDNIČKA KOMISIJA:A: odsutnost s posla cijeli kalendarski mjesec i pravo na naknadu troškova prijevozaČl. 59. st. 12. Kolektivnog ugovora propisano je da službenici i namještenici nemaju pravo na naknadu troškovaprijevoza samo u slučaju ako u tijeku mjeseca nisu radili niti jedan dan.To znači da nema pravo na naknadu troškova prijevoza samo onaj službenik ili namještenik koji u kalendarskommjesecu nije radio niti jedan rasporedom utvrđeni radni dan.Prema tome službenik ili namještenik kojem su razlozi nedolaska na posao završili u neradne dane prije istekakalendarskog mjeseca i koji u tijeku mjeseca nije radio niti jedan rasporedom utvrđeni radni dan – nema pravona naknadu troškova prijevoza za taj mjesec.B: prijevozne zone i pravo na naknadu troškova mjesnog prijevozaSukladno čl. 59. st. 1. Kolektivnog ugovora pravo na naknadu troškova mjesnog javnog prijevoza u mjestu radaimaju svi službenici i namještenici, neovisno o udaljenosti mjesta stanovanja (adrese stanovanja) do mjestarada.Prema čl. 59. st. 2. Kolektivnog ugovora pod mjesnim prijevozom podrazumijeva se javni prijevoz organiziran umjestu rada službenika i namještenika.19U čl. 59. st. 9. Kolektivnog ugovora izričito je propisano da u slučaju da je mjesni javni prijevoz organiziran nanačin da se mjesečnom ili godišnjom kartom pokrivaju mjesni i međumjesni javni prijevoz (tzv. prijevozne zone),službenik i namještenik koji koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo na mjesni prijevoz.S obzirom na navedeno, u slučaju da je mjesni javni prijevoz organiziran na način da se mjesečnom iligodišnjom kartom pokrivaju mjesni i međumjesni javni prijevoz (tzv. prijevozne zone), službenik i namještenikkoji koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo na mjesni prijevoz u mjestu rada.Međutim, sukladno čl. 59. st. 10. Kolektivnog ugovora, ako službenik koji koristi međumjesni javni prijevoz imaod kuće ili stana (adrese stanovanja) do najbliže stanice međumjesnog prijevoza više od 500 metara, ima pravo ina naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja prema kriterijima iz čl. 59. st. 4.–7. Kolektivnogugovora.C: korištenje međumjesnog javnog prijevoza kada službenik stanuje u mjesturada i pravo na troškove prijevozaSukladno čl. 59. st. 1. i 2. Kolektivnog ugovora pravo na naknadu troškova mjesnog javnog prijevoza u mjesturada imaju svi službenici i namještenici, neovisno o udaljenosti mjesta stanovanja (adrese stanovanja) do mjestarada, s tim da se pod mjesnim prijevozom podrazumijeva javni prijevoz organiziran u mjestu rada službenika inamještenika. Naknada troškova mjesnog prijevoza utvrđuje se na način utvrđen u čl. 59. st. 4.–7. Kolektivnogugovora.S obzirom da iz upita nije jasno zbog čega službenik koji stanuje u mjestu rada mora koristiti međumjesni javniprijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla, radi preciznog odgovora u konkretnom slučaju potrebno je odpodnositelja upita zatražiti dodatno pojašnjenje – da li službenik koristi međumjesni prijevoz ili linijumeđumjesnog prijevoznika koja pokriva i mjesto stanovanja odnosno mjesto rada (u kojem slučaju bi se radiloisključivo o mjesnom prijevozu) ili pak službenik ima različito mjesto stanovanja od mjesta rada, ali na područjuiste općine ili grada (u kojem slučaju bi se moglo raditi i o međumjesnom prijevozu).D: pojam najbliže stanice međumjesnog prijevozaČl. 59. st. 10. Kolektivnog ugovora propisano je da ako službenik i namještenik koji koristi međumjesni javniprijevoz, ima do najbliže stanice međumjesnog prijevoza više od 500 metara, ima pravo i na naknadu troškovamjesnog prijevoza prema kriteriju za mjesni javni prijevoz, sukladno stavcima 4., 5., 6. i 7. toga članka.Navedenom odredbom utvrđuje se pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja službenikai namještenika koji koristi međumjesni prijevoz (dakle, pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestustanovanja, koje je različito od mjesta rada). Stoga se kriterij udaljenosti do najbliže stanice međumjesnogprijevoza (više od 500 metara) iz čl. 59. st. 10. Kolektivnog ugovora odnosi isključivo na mjesni prijevoz umjestu stanovanja službenika i namještenika koji koristi međumjesni prijevoz za dolazak na posao i odlazak sposla (ne odnosi se na mjesni prijevoz u mjestu rada, jer kod njega nije odlučna udaljenost mjesta rada - adreserada - do najbliže stanice međumjesnog prijevoza).Dakle, udaljenost do najbliže stanice međumjesnog prijevoza više od 500 metara, u smislu čl. 59. st. 10.Kolektivnog ugovora, jeste udaljenost kuće ili stana (adrese stanovanja) službenika i namještenika, koji koristimeđumjesni prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla, do najbliže stanice međumjesnog prijevoza.E: vremenski najprihvatljiviji javni međumjesni prijevoznikSukladno čl. 59. st. 15. Kolektivnog ugovora ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odlučujeposlodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za službenika i namještenika te uvažavajući20racionalnost troškova. Ako postoji više različitih međumjesnih prijevoznika, s različitom cijenom mjesečneodnosno pojedinačne karte za istu udaljenost, poslodavac će utvrđiti na koju mjesečnu (ili pojedinačnu) kartuslužbenik ili namještenik ima pravo, vodeći pri tome računa ne samo o vremenski najprihvatljivijem prijevozu zaslužbenika i namještenika za uredan dolazak na posao i povratak s posla (bez predugog čekanja na prijevoz bilou dolasku na posao bilo u povratku s posla), nego i o racionalnosti troškova.F: pravo na troškove prijevoza za vrijeme odsutnosti s poslaSukladno čl. 59. st. 7. Kolektivnog ugovora službenici i namještenici koji su se izjasnili da im se isplaćujenaknada troškova u visini cijene karte javnog prijevoza, imaju pravo na naknadu troškova javnog prijevozarazmjerno broju dana koji su radili tijekom mjeseca u visini cijene pojedinačne (dnevne) karte za svaki dolazak iodlazak s posla. Ukoliko je visina ovih izdataka viša od iznosa cijene mjesečne karte, službenik i namještenikostvaruje pravo na naknadu u visini mjesečne karte.Stoga u slučaju odsutnosti službenika ili namještenika s posla od najmanje jednog radnog dana, obračunnaknade troškova prijevoza vrši se na način da se broj dana u mjesecu koje je službenik i namještenik radiopomnoži sa visinom cijene pojedinačne (dnevne) karte za dolazak i odlazak s posla. Ako je na taj načinobračunata visina naknade troškova prijevoza viša od iznosa mjesečne karte, službeniku i namješteniku isplaćujese naknada u visini cijene mjesečne karte.U slučaju kada službenik ili namještenik sukladno čl. 59. st. 11. Kolektivnog ugovora ima pravo na mjesečnunaknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte međumjesnog javnog prijevoza za istuudaljenost na tom području, smatra se da se izjasnio da mu se isplaćuje naknada troškova prijevoza, pa stoga uslučaju odsutnosti s posla ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza sukladno čl. 59. st. 7. Kolektivnogugovora.Sukladno čl. 59. st. 12. Kolektivnog ugovora službenici i namještenici nemaju pravo na naknadu troškovaprijevoza ako u tijeku mjeseca nisu radili niti jedan dan. Navedenom odredbom isključuje se pravo službenika ilinamještenika na bilo kakvu naknadu troškova prijevoza za mjesec u kojem nije radio niti jedan dan. Pri tomevalja naglasiti da se istom odredbom ne utvrđuje da službenik ili namještenik, koji je u odredenom mjesecu radiobarem jedan dan, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u punom iznosu cijene mjesečne karte, jer se u tomslučaju primjenjuje odredba čl. 59. st. 7. Kolektivnog ugovora, o pravu na naknadu troškova javnog prijevozarazmjerno broju dana koje je službenik ili namještenik radio tijekom mjeseca u visini cijene pojedinačne(dnevne) karte za svaki dolazak i odlazak s posla, a najviše u visini cijene mjesečne karte.G: pravo na mjesni prijevoz u mjest u gdje nije organiziran mjesni prijevoza) U mjestu rada:Prema čl. 59. st. 1. Kolektivnog ugovora, pravo na naknadu troškova mjesnog javnog prijevoza u mjestu radaimaju svi službenici i namještenici, neovisno o udaljenosti mjesta stanovanja, odnosno adrese stanovanja, domjesta rada (uz izuzetak iz st. 9. istoga članka – u slučaju tzv. prijevoznih zona). Ako u mjestu rada nijeorganiziran mjesni javni prijevoz, sukladno čl. 59. st. 6. Kolektivnog ugovora, službenici i namještenici imajupravo na mjesečnu naknadu u visini cijene mjesečne karte najbližeg mjesta gdje je mjesni javni prijevozorganiziran i gdje postoji mogućnost kupnje mjesečne karte.b) U mjestu stanovanja koje je različito od mjesta rada:Prema čl. 59. st. 10. Kolektivnog ugovora, ako službenik i namještenik koji koristi međumjesni javni prijevoz,ima do najbliže stanice međumjesnog prijevoza više od 500 metara, ima pravo i na naknadu troškova mjesnog21prijevoza prema kriteriju za mjesni javni prijevoz, sukladno stavcima 4., 5., 6. i 7. toga članka. Navedenomodredbom utvrđuje se pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja službenika inamještenika koji koristi međumjesni prijevoz (dakle, pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestustanovanja, koje je različito od mjesta rada).S obzirom da se visina naknade troškova prijevoza u mjestu stanovanja službenika ili namještenika koji koristimeđumjesni prijevoz (kad je, dakle, mjesto stanovanja različito od mjesta rada) utvrđuje prema kriteriju zamjesni javni prijevoz, sukladno stavcima 4., 5., 6. i 7. toga članka, u slučaju kad u mjestu stanovanja nijeorganiziran mjesni javni prijevoz, visina naknade troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja utvrdit će se,sukladno kriteriju iz čl. 59. st. 6. Kolektivnog ugovora - ako u mjestu rada (u ovom slučaju, u mjestu stanovanjaslužbenika ili namještenika) mjesni javni prijevoz nije organiziran, službenici i namještenici imaju pravo namjesečnu naknadu u visini cijene mjesečne karte najbližeg mjesta gdje je mjesni javni prijevoz organiziran i gdjepostoji mogucnost kupnje mjesečne karte. (Zaključak od 27. studenoga 2008.)Članak 60.(1) Službenici i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja zavrijeme obavljanja službe, odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.(2) Preslik police osiguranja prilog je i sastavni dio ovog Ugovora.Članak 61.(1) Svi službenici i namještenici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled uvrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenogosiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavljati uzdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjesturada.(2) Čelnik tijela će putem ministarstva nadležnog za zdravstvo organizirati sistematskepreglede počevši od 2009. godine.Članak 62.(1) Službeniku i namješteniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnuslužbu odnosno rad u državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne)samouprave kada navrše:– 5 godina – u visini 1 osnovice iz st. 2. ovog članka– 10 godina – u visini 1,25 osnovice iz st. 2. ovog članka– 15 godina – u visini 1,50 osnovice iz st. 2. ovog članka– 20 godina – u visini 1,75 osnovice iz st. 2. ovog članka– 25 godina – u visini 2 osnovice iz st. 2. ovog članka– 30 godina – u visini 2,50 osnovice iz st. 2. ovog članka– 35 godina – u visini 3 osnovice iz st. 2. ovog članka– 40 godina – u visini 4 osnovice iz st. 2. ovog članka– 45 godina – u visini 5 osnovica iz st. 2. ovog članka.(2) O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati državnih službipregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da22ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1800,00 kunaneto.(3) Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem je službenikili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.(4) Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno rad u državnom tijelu, aostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada će se isplatiti službeniku i namješteniku ilinjihovim nasljednicima, sljedećeg mjeseca po prestanku službe ili rada.ZAJEDNIČKA KOMISIJA:► Službenik i namještenik koji je navršio 45 godina neprekidnog rada u državnim tijelima prije 31. srpnja 2008.godine ne ostvaruje pravo na isplatu jubilarne nagrade iz čl. 62. st.1. al. 9. Kolektivnog ugovora, obzirom da seodredbe Kolektivnog ugovora primjenjuju od 31. srpnja 2008. godine. (Zaključak od 04. prosinca 2008.)► Rad u Fondu komunalnog i stambenog gospodarstva ne smatra se radom u državnim tijelima u smislu čl. 62.Kolektivnog ugovora. (Zaključak od 04. prosinca 2008.)Članak 63.(1) Svakom službeniku i namješteniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv.Nikole.(2) O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi pregovarat ćesvake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako sedogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata daraza djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske isindikata.Članak 64.(1) Ugovorne strane su sporazumne da će Vlada službeniku i namješteniku isplatiti godišnjunagradu za božićne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.(2) O visini božićnice Vlada i sindikati pregovarat će svake godine u postupku donošenjaPrijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, božićnica iznosinajmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi temeljemugovora između Vlade i sindikata.Članak 65.Ugovorne strane su sporazumne da će sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih pravai obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba službenika inamještenika te u skladu s mogućnostima sufinancirati stambene projekte koje sindikatiprovode u svrhu stambenog zbrinjavanja državnih službenika i namještenika.Članak 66.23(1) Službeniku i namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unaprjeđenje.(2) Posebnim ugovorom zaključenim između službenika i namještenika i državnog tijelauredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka.Članak 67.Iznosi materijalnih prava iz članaka 50., 51., 52., 54., 55., 56., 58., 59., 62., 63., 64., 66. i 71.2ugovoreni su u neto iznosima.

7. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 68.Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenikaobvezatno se u pisanom obliku i s obrazloženjem dostavljaju službeniku i namješteniku, spoukom o pravnom lijeku.Članak 69.Odlučujući o izjavljenom prigovoru službenika i namještenika na rješenje iz članka 68. ovogaUgovora, čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno razmotritimišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to zahtijevaslužbenik i namještenik.Članak 70.U slučaju kada službenik i namještenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju odmjesec dana, ako s čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum odrugačijem trajanju otkaznog roka.Članak 71.(1) Službenik kojem služba prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganjeVladi, ima pravo na otpremninu u visini 65% njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene uzadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenogu državnoj službi.(2) Namještenik, kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili osobnouvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosječne mjesečne plaćeisplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnogstaža u državnoj službi.(3) Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplatit će se službeniku i namještenikuposljednjeg dana službe odnosno rada.(4) Kao radni staž ostvaren u državnoj službi smatra se ukupni radni staž ostvaren u svimdržavnim tijelima.Članak 72.2 Ispravak KU (Nar. nov., br. 23/09)24(1) Ako čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti zbog tehničkih ili organizacijskihrazloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero namještenika,dužan je izraditi program zbrinjavanja viška namještenika.(2) Na program zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće seprimjenjuje odredba Zakona o radu.(3) Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika čelnik državnog tijela ili osobakoju on za to ovlasti dužan je prethodno se savjetovati sa Sindikatom.(4) Namještenicima se može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viškanamještenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku dva mjeseca od dana donošenjaprograma.Članak 73.Službenik i namještenik, za čijim je radom prestala potreba u državnom tijelu, ima u roku oddvije godine prednost kod prijama u državnu službu odnosno na rad u tom državnom tijelu,ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje jeslužbenik i namještenik bio raspoređen u trenutku kada je za njegovim radom prestalapotreba.Članak 74.(1) Službeniku i namješteniku kome nedostaje najviše tri godine života do ostvarenja uvjetaza starosnu mirovinu, ne može prestati služba, odnosno radni odnos bez osobnog pristanka,osim u slučaju prestanka službe po sili zakona.(2) Službenik iz stavka 1. ovoga članka za kojeg ne postoji mogućnost rasporeda, stavit će sena raspolaganje do ispunjenja uvjeta za mirovinu.Članak 75.(1) Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi, polazeći od odgovornosti socijalnihpartnera za rad državnih službi osnovat će zajedničko radno tijelo sa zadaćom poboljšanjakvalitete rada i učinkovitosti državnih službi.(2) Radno tijelo iz stavka 1. ovoga članka jednom godišnje razmatrat će stanje u državnimslužbama u cilju poboljšanja rada državnih službi i predlagati mjere u svezi sa:– strukturom kadrova u državnim tijelima s obzirom na potreban broj službenika inamještenika, obrazovnu strukturu i posebna znanja i vještine koja se od njih očekuju;– socijalno odgovornim upravljanjem ljudskim resursima u cilju postizanja optimalnog broja istrukture kadrova uz uvažavanje stečenih prava postojećih službenika i namještenika, nanačin kojim će se u najvećoj mjeri koristiti mogućnosti edukacije i stručnog osposobljavanja,kao i odgovarajućih oblika zbrinjavanja neodgovarajućih kadrova, odnosno viška zaposlenih;– zajedničkim promicanjem profesionalnih i etičkih vrijednosti, kao i izvrsnosti u radudržavnih službi s ciljem podizanja razine svijesti o državnoj upravi kao servisu u službigrađana.(3) Izvješće o stanju i mjerama koje se predlažu, radno tijelo donijet će do 30. lipnja tekućegodine radi osiguranja potrebnih sredstava za njegovu provedbu u postupku donošenjaDržavnog proračuna.(4) Rok za osnivanje radnog tijela iz stavka 1. ovoga članka je dva mjeseca od potpisivanjaovoga Ugovora.25

8. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 76.(1) Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod službenika i namještenika postojineposredna opasnost od nastanka invalidnosti, čelnik državnog tijela dužan je, uzimajući uobzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku inamješteniku drugo radno mjesto, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je višemoguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.(2) Čelnik državnog tijela dužan je poslove radnog mjesta prilagoditi službeniku inamješteniku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da muosigura povoljnije uvjete rada.(3) Službenik i namještenik iz stavka 1. ovog članka kojemu nedostaje najviše 5 godina životado ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo na plaću prema dosadašnjem rješenjuo rasporedu na radno mjesto odnosno ugovoru o radu ako je to za njega povoljnije.Članak 77.Službeniku i namješteniku, prijašnjem korisniku prava na rad sa skraćenim radnimvremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja (čl. 174. st. 3. t. 2.–4.Zakona o mirovinskom osiguranju), koji je to pravo stekao zbog ozljede na radu iliprofesionalne bolesti prema propisima do 31. 12. 1998. godine, pripada pravo na razlikuizmeđu plaće koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje jeraspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme.Članak 78.Službeniku je poslodavac dužan osigurati pravnu pomoć u postupcima koji su protivslužbenika pokrenuti od strane trećih osoba zbog obavljanja poslova i zadataka koji su mu uopisu radnog mjesta, osim ako se za isti slučaj pred službeničkim sudom vodi postupak protivslužbenika te je u tom postupku proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti.

9. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 79.(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva zavrijeme i u svezi obavljanja poslova svog radnog mjesta.(2) Osobnost i dostojanstvo službenika i namještenika štiti se od uznemiravanja ili spolnoguznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima službenik i namještenikredovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.(3) U ostvarenju ovog prava stranke ovog Ugovora obvezuju se u državnim tijelima promicatiodnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe državnihslužbenika i namještenika, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojim se takvi odnosinarušavaju opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionirati.Članak 80.26(1) Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje državnih službenika i namještenika.(2) Uznemiravanje je svako ponašanje poslodavca, državnih službenika i namještenika kojeima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a kojeuzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za drugog službenika inamještenika.(3) Uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim sedržavni službenik i namještenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugihslužbenika i namještenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnogstanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ilisocijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva upolitičkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.(4) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravikoje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a kojeuzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.(5) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe državnih službenika i namještenikasmatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uključuje:– ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome,– uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje,– seksističko ponašanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivajudruštveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnogopredjeljenja, šali na njihov račun ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt,– namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, ili pak davanje dezinformacija i– dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili nedodjeljivanjezadataka.Članak 81.(1) U slučaju neželjenog ponašanja iz članka 84. ovoga Ugovora, državni službenik inamještenik može se obratiti nadređenom državnom službeniku, sindikalnom povjereniku iliovlaštenoj osobi od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitudostojanstva (povjerljivom savjetniku).(2) Ovlaštenu osobu iz stavka 1. ovoga članka imenuje čelnik državnog tijela na razinidržavnog tijela s više od 20 zaposlenih, odnosno na razini dislocirane ustrojstvene jedinicedržavnog tijela koja ima više od 20 zaposlenih.(3) U ustrojstvenim jedinicama s manje od 20 zaposlenih poslove ovlaštene osobe obavljat ćeimenovana ovlaštena osoba hijerarhijski više ustrojstvene jedinice.(4) Za državna tijela s manje od 20 zaposlenih čelnik središnjeg tijela državne upravenadležnog za službeničke odnose imenovat će posebnu ovlaštenu osobu na razini državnihslužbi.(5) Osoba iz stavka 1. ovog članka imenuje se uz prethodno pribavljenu suglasnost sindikatapotpisnika ako imaju članove zaposlene u državnom tijelu u kojem se on imenuje.(6) Nadređeni državni službenik i sindikalni povjerenik dužni su o svakoj pritužbi o povredidostojanstva državnog službenika i namještenika obavijestiti ovlaštenu osobu od poslodavca.Članak 81.a33 Dodatak I. (Nar. nov., br. 39/09)27(1) Podaci o osobi ovlaštenoj za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitudostojanstva iz članka 81. ovoga Ugovora objavljuju se na vidnom mjestu u državnomtijelu, a uključuju ime i prezime, broj telefona i telefaksa te e‐mail adresu ovlaštene osobe.(2) Popis ovlaštenih osoba imenovanih temeljem ovoga Ugovora objavljuje se na webstraniciSredišnjeg državnog ureda za državnu upravu, www.uprava.hr s naznakomdržavnog tijela za koje su imenovani.(3) Čelnik središnjeg tijela državne uprave dužan je upozoriti čelnika državnog tijela ilidislocirane ustrojstvene jedinice državnog tijela s više od 20 zaposlenih na obvezuimenovanja ovlaštene osobe, kao i na obvezu dostave podataka o ovlaštenim osobamaradi ažuriranja središnjeg popisa ovlaštenih osoba.(4) Poslodavac je dužan ovlaštenoj osobi osigurati zaprimanje pritužbi na način i u uvjetimakojima se neće ugroziti privatnost osobe koja podnosi pritužbu, što razumijeva mogućnostkorištenja posebne prostorije u sjedištu poslodavca tijekom cijelog ili u dijelu radnogvremena, a ukoliko je to potrebno omogućit će mu se i izlazak iz sjedišta poslodavca radizaprimanja pritužbe.«Članak 82.(1) Ovlaštena osoba dužna je, ovisno o naravi i težini povrede, odmah, a najkasnije u roku odosam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerenepojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja akoutvrdi da ono postoji.(2) Ukoliko poslodavac ne provede predložene mjere za sprječavanje uznemiravanja ilispolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, državnislužbenik i namještenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom daje u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.Članak 82.a4(1) Ovlaštena osoba dužna je do 31. siječnja tekuće godine izvijestiti Zajedničku komisiju zatumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga ugovora o broju i naravi (težini)zaprimljenih pritužbi u prethodnoj godini u državnom tijelu u kojem je imenovana naobrascu koji je sastavni dio ovoga Ugovora.(2) Zajednička komisija iz stavka 1. ovoga članka dužna je do 31. ožujka tekuće godineobjedinjeno izvješće o stanju na području zaštite dostojanstva državnih službenika inamještenika dostaviti Vladi i sindikatima državnih službi, potpisnicima ovoga Ugovora.(3) Vlada i sindikati državnih službi će po dostavljenom izvješću, a najkasnije do 30. lipnjatekuće godine, razmotriti izvješće i predložiti mjere radi prevencije neželjenog ponašanja izaštite dostojanstva državnih službenika i namještenika.Članak 83.4 Dodatak I. (Nar. nov., br. 39/09)28U svrhu stvaranja ozračja tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobedržavnih službenika i namještenika u državnoj službi poslodavac će voditi posebnu brigu oinformiranju, osvješćivanju i senzibiliziranju zaposlenih u državnim tijelima za problematikuzaštite dostojanstva, te edukaciji ovlaštenih osoba.

10. INFORMIRANJE

Članak 84.Čelnik državnog tijela dužan je službeniku i namješteniku odnosno sindikalnom povjerenikuosigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:– o odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika,– o rezultatima rada,– o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim Ugovorom uređuju osnovnaprava i obveze iz službe odnosno rada,– o mjesečnim obračunima plaća službenika i namještenika, uz njihov pristanak.

11. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Članak 85.Državna tijela obvezuju se da će osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnogorganiziranja i zaštite prava državnih službenika i namještenika utvrđenih u Ustavu RepublikeHrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.Članak 86.(1) Čelnik državnog tijela obvezuje se da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na kojinačin onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenikada postane članom sindikata.(2) Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se svaki pritisak od strane čelnikadržavnog tijela na službenike i namještenike, članove sindikata, da istupe iz sindikalneorganizacije.Članak 87.Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijamaMeđunarodne organizacije rada, zakonima i ovom Ugovoru.Članak 88.Sindikat je dužan obavijestiti čelnika državnog tijela o izboru odnosno imenovanju sindikalnihpovjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.Članak 89.29Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika sindikata u državnom tijelu ne smije bitisprječavana ili ometana, ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacijerada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.Članak 90.(1) Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i totri sata po članu sindikata godišnje.(2) Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme na svakih 700članova Sindikata.(3) Čelnik državnog tijela dužan je sindikalnom povjereniku iz stavka 1. ovoga članka poredprava na naknadu plaće, omogućiti i izostanak iz službe odnosno s rada uz naknadu plaćezbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa ikonferencija, kako u zemlji tako i u inozemstvu.(4) Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra seozljedom na radu.(5) Prava sindikalnog povjerenika iz stavka 1. i 2. ovoga članka međusobno se isključuju.Članak 91.Kada sindikalni povjerenik iz članka 90. dio svoga radnog vremena posvećuje sindikalnimzadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz službeodnosno radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata ičelnika državnog tijela.Članak 92.Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan naodgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike inamještenike.Članak 93.Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika i šest mjeseci po isteku te dužnosti,sindikalnom povjereniku u državnom tijelu bez suglasnosti Sindikata ne može prestati službaodnosno rad, osim po sili zakona, niti se on može bez njegove suglasnosti premjestiti nadrugo radno mjesto u okviru istog ili drugog državnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvanmjesta njegova stanovanja, pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službenedužnosti, kao ni udaljiti iz službe odnosno s rada zbog pokretanja kaznenog postupka.Članak 94.(1) Prije donošenja odluka važnih za položaj državnih službenika i namještenika, čelnikdržavnog tijela mora o tome obavijestiti sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenogpredstavnika Sindikata o tome i mora mu priopćiti podatke važne za donošenje odluke isagledavanje njezina utjecaja na položaj službenika i namještenika.(2) Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o:– donošenju, izmjeni i dopuni akata državnih tijela kojima se reguliraju prava iz rada i po30osnovi rada službenika i namještenika (uredbe o unutarnjem ustrojstvu i pravilnici ounutarnjem redu državnih tijela i dr.),– planu zapošljavanja i otkazu službe odnosno rada službenika i namještenika,– mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika i namještenika,– uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada,– planu godišnjih odmora,– rasporedu radnog vremena,– noćnom radu,– naknadama za izume i tehničko unaprjeđenje,– donošenje programa zbrinjavanja viška namještenika i dr.(3) Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može se o dostavljenomprijedlogu odluka iz stavka 1. ovog članka očitovati u roku osam dana.(4) Čelnik državnog tijela, prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka, dužan jerazmotriti dostavljene primjedbe sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnikaSindikata.(5) U slučaju donošenja odluka protivno odredbama stavka 1., 3. i 4. ovoga članka komisijanadležna za tumačenje i praćenje primjene ovoga Ugovora obavijestit će odmah Vladu isindikate državnih službi, u smislu odredbe članka 118. stavka 7. i 8. ovoga Ugovora.Članak 95.(1) Čelnik državnog tijela dužan je razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeveSindikata u svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada i ozauzetim stajalištima dužan je u roku osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja izahtjeva pismenim putem izvijestiti Sindikat.(2) Čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti dužan je na zahtjev sindikalnog povjerenikaprimiti ga na razgovor i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnuproblematiku službenika i namještenika, najkasnije u roku od 8 dana od predaje pismenogzahtjeva za prijam.Članak 96.(1) Čelnik državnog tijela dužan je, bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedećeuvjete:– prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanjesindikalnih sastanaka,– pravo na korištenje telefona, telefaksa, interneta te drugih raspoloživih tehničkihpomagala,– slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska,– obračun i ubiranje sindikalne članarine, a po potrebi i drugih davanja preko isplatnih lista uračunovodstvu odnosno prilikom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a natemelju pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).– oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju službenika inamještenika.(2) Strane su suglasne da će se u onim državnim tijelima u kojima postoji stalna veza sinternetom i odgovarajuća tehnička infrastruktura (računalna oprema, lokalna mreža),sindikalnom povjereniku omogućiti pristup internetu bez naplate.31Članak 97.Čelnik državnog tijela dužan je sindikalnom povjereniku ili drugom ovlaštenom predstavnikuSindikata jednom u šest mjeseci omogućiti održavanje sastanka u radnom vremenu.Članak 98.(1) Sindikalni čelnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika Sindikata i kojemu zavrijeme obnašanja dužnosti prestaje služba odnosno radni odnos, ima se pravo nakon istekamandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u službu odnosno uradni odnos sukladno svojoj stručnoj spremi.(2) Prestanak službe odnosno radnog odnosa i povrat u službu uređuje se pismenimsporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika državnog tijela odnosno druge osobekoju on za to ovlasti.Članak 99.(1) U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:– sudjelovati u planiranju mjera za unaprjeđivanje uvjeta rada,– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika inamještenika,– primati primjedbe službenika i namještenika na primjenu propisa i provođenje mjerazaštite na radu,– biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjimaslužbenika i namještenika,– pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika inamještenika, a državno tijelo to propušta ili odbija učiniti,– školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unaprjeđivati svojeznanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,– svojom aktivnošću poticati ostale službenike i namještenike za rad na siguran način.(2) Ukoliko u državnom tijelu nije izabran povjerenik zaštite na radu u skladu s propisima spodručja zaštite na radu u roku od 90 dana od početka primjene ovoga Ugovora povjerenikazaštite na radu može imenovati sindikat.

12. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 100.Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga Ugovora koje nije bilomoguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.Članak 101.(1) Postupak mirenja provodi mirovno vijeće.(2) Mirovno vijeće ima pet članova.(3) Svaka ugovorna strana imenuje po dva člana.32(4) Stranke su suglasne da će izbor petog člana mirovnog vijeća kao predsjednika povjeritidekanu Pravnog fakulteta u Zagrebu ili osobi koju on ovlasti.Članak 102.Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovoga Ugovora, a morase dovršiti u roku od pet dana od dana pokretanja postupka mirenja.Članak 103.(1) U postupku mirenja Mirovno vijeće ispitat će navode i prijedloge ugovornih strana, a popotrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.(2) Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.Članak 104.(1) Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.(2) Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka ima pravnu snagu i učinke kolektivnogugovora.

13. MIRENJE U INDIVIDUALNIM RADNIM SPOROVIMA

Članak 105.(1) Ugovorne strane suglasne su da će sve individualne radne sporove rješavati mirenjem nanačin i po postupku predviđenim Pravilnikom o mirenju u individualnim radnim sporovima.(2) Ugovorne strane suglasne su da će u roku od 90 dana od potpisivanja ovoga Ugovoradonijeti Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporovima.(3) Stručne i organizacijsko‐administrativne poslove u postupku mirenja iz stavka 1. ovogačlanka obavljat će tajnik kojeg imenuje poslodavac iz redova službenika uz prethodnusuglasnost sindikata.

14. ŠTRAJK

Članak 106.(1) Ako postupak mirenja u kolektivnom sporu ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajki provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja socijalnih interesa svojih članova.(2) Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.Članak 107.(1) Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije početka štrajka.(2) U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan ivrijeme početka štrajka.Članak 108.33Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa oostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života,zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.Članak 109.Najkasnije na dan najave štrajka sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se radne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.Članak 110.(1) Na prijedlog Vlade, sindikat i Vlada sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima kojise ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže naročito odredbe o radnim mjestima i brojuslužbenika i namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljemomogućavanja obnavljanja rada nakon završetka štrajka odnosno s ciljem nastavkaobavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života,osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.Članak 111.(1) Ako se po pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postignesuglasnost, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenomčlanka 101. ovoga Ugovora.(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od 8 dana od danadostave prijedloga arbitraži.Članak 112.Ako Vlada nije predložila utvrđivanje pravila iz članka 110. ovoga Ugovora do dana početkapostupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanjaštrajka.Članak 113.(1) Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji jedužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi senastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.(2) Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.Članak 114.Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovoga Ugovora nepredstavlja povredu službene odnosno radne dužnosti.Članak 115.34Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na drugeslužbenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranomsukladno odredbama ovoga Ugovora, a niti smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati uštrajku, ako to ne želi.Članak 116.Ugovorne strane suglasne su da Vlada može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajkakoji je organiziran protivno odredbama ovoga Ugovor.

15. SOCIJALNI MIR

Članak 117.(1) Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovoga Ugovora obvezuju se na socijalni mir.(2) Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ilikorištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenojdrugoj djelatnosti.

16. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA

Članak 118.(1) Za tumačenja odredaba i praćenje primjene ovoga Ugovora ugovorne strane imenujuzajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovog Ugovora.(2) Komisija ima šest članova od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri člana.(3) Komisija donosi pravilnik o radu.(4) Sve odluke komisija donosi većinom glasova.(5) Komisija je dužna odgovoriti na postavljeni upit u pravilu u roku 60 dana od danazaprimanja upita.(6) Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tumačenja.(7) Komisija će jednom u šest mjeseci izvijestiti Vladu i Sindikate o stanju na područjuprimjene Ugovora s obzirom na poštivanje njegovih odredbi, u cilju identificiranjamožebitnih zapreka za ostvarivanje prava službenika i namještenika i davati prijedlogeugovornim stranama za izmjenu spornih članaka Ugovora.(8) Vlada i Sindikati razmotrit će slučajeve sustavnog kršenja Ugovora radi prevencijemogućih sudskih sporova i odrediti mjere za njegovu provedbu.(9) Sjedište Komisije je pri Središnjem državnom uredu za upravu u Zagrebu, Maksimirska 63.(10) Tajnik i članovi Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora imaju pravo na novčanunaknadu. Svaka ugovorna strana snosi svoje troškove, a naknada za članove Komisije i tajnikaisplaćuje se prema odluci Vlade.(11) Ugovorne strane zajedno će utvrditi visinu naknade iz stavka 10. ovoga članka.

17. CIJENA RADA

Članak 119.35(1) Sporazum o osnovici za plaće u državnim službama, zaključen između sindikata državnihslužbi i Vlade Republike Hrvatske 21. studenog 2006. godine i Dodatak Sporazumu oosnovici za plaće u državnim službama zaključen 23. ožujka 2009. godine5 sadržajnopredstavlja sastavni dio ovoga Ugovora(2) Potpisnici ovog Ugovora će prije početka pregovora o osnovici za plaće u državnimslužbama imenovati zajedničko povjerenstvo koje će pripremiti metodološki okvir i drugepotrebne podloge za rad Pregovaračkih odbora.Stavci 2. i 3. brisani

18. SOCIJALNI DIJALOG

Članak 120.(1) Prepoznajući i vrednujući stečevine socijalnog dijaloga i potrebu uključivanja predstavnikanevladinih udruga i akademske zajednice u pregovore i raspravu o pitanjima kojim se izravnoili neizravno utječe na učinkovitost i kvalitetu rada državnih službi kao servisa građana teodređenih specifičnih pitanja koja se odnose na status državnih službenika i namještenika,Vlada i sindikati će nastojati, kada za to postoji interes jedne od ugovornih strana, u raspravuo pojedinim pitanjima iz kolektivnog ugovora uključiti predstavnike nevladinih udruga iakademske zajednice, radi omogućavanja njihovog doprinosa kvaliteti pojedinih rješenja izkolektivnog ugovora.(2) Svaka ugovorna strana može predložiti najviše tri predstavnika nevladinih udruga iakademske zajednice radi njihovog uključivanja u raspravu o pitanjima koja su predmetkolektivnih pregovora i radna tijela ustrojena radi razmatranja određenih specifičnih pitanja.(3) Predstavnici nevladinih udruga i akademske zajednice u pregovorima imaju statusdobronamjernih savjetnika i ne mogu izvještavati javnost o tijeku i rezultatima rasprave ipregovora, bez odobrenja ugovorne strane koja ih je predložila.

19. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 121.Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornihstrana.Članak 122.Ovaj Ugovor sklapa se na vrijeme od četiri godine.Članak 123.(1) Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.(2) U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga Ugovora podnosi Pregovarački odbor.(3) Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano5 Dodatak I. (Nar. nov., br. 39/09)36očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima opredloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.(4) Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovogačlanka, smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za promjenu odredaba ovog Ugovora o postupkumirenja.Članak 124.(1) Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.(2) Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.Članak 125.Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane će započeti najmanje 60 dana prije isteka roka nakoji je sklopljen.Članak 126.Vlada Republike Hrvatske obvezuje se da će se odredbe ovoga Ugovora, u pogledu plaća imaterijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjeneosiguravaju u državnom proračunu.Članak 127.Nakon donošenja zakona kojim će se urediti plaće državnih službenika, Vlada RepublikeHrvatske i sindikati državnih službi započet će s pregovorima o usklađivanju ovoga Ugovora sodredbama navedenog zakona.Članak 128.Ovaj ugovor primjenjuje se od 31. srpnja 2008. godine.ZA VLADUREPUBLIKE HRVATSKEJadranka Kosor, dipl. iur., v. r.potpredsjednica Vlade,ministrica obitelji, branitelja imeđugeneracijske solidarnostiZA SINDIKATESindikat državnih i lokalnih službenika i namještenikaRHPredsjednikBoris Pleša, dipl. politolog, v. r.Sindikat policije HrvatskePredsjednikDubravko Jagić, v. r.Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjihposlovaPredsjednikZdravko Lončar, v. r.Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službamaPredsjednik37Radomir Delić, v. r.Carinski sindikat HrvatskePredsjednikBožo Prka, v. r.Sindikat porezne uprave HrvatskePredsjednicaGordana Jagar, v. r.Samostalni sindikat djelatnika u zrakoplovstvuPredsjednikMarijan Luketić, v. r.Sindikat zaposlenih u pravosuđupo ovlaštenjuDubravko Jagić, v. r.Sindikat pravosudne policijepo ovlaštenjuDubravko Jagić, v. r.Sindikat zaposlenika zatvorskog sustavapo ovlaštenjuBoris Pleša, dipl. politolog, v. r.Nezavisni sindikat carinika Hrvatskepo ovlaštenjuBoris Pleša, dipl. politolog, v. r.Nezavisni sindikat policijskih službenika i namještenikaRHpo ovlaštenjuBoris Pleša, dipl. politolog, v. r.

Kolektivni ugovor državnih službenika i namještenika

Kolektivni ugovor državnih službenika i namještenika
Kolektivni ugovor državnih službenika i namještenika
Kolektivni ugovor državnih službenika i namještenika

Facebook komentari

Indeks A - Ž

.

2

7

A

B

C

Č

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

Š

T

U

V

W

Z

Ž