Klimatski elementi

Klimatski elementi

Klimatski elementi imaju promjenljive vrijednosti jer ovise od niza pojava i procesa u atmosferi. Prilikom njihovog mjerenja najvažnije je bilježiti njihove srednje i ekstremne (minimum i maksimum) vrijednosti.

>>Sredozemna klima

Klimatski elementi su:- Sunčeva radijacija - Radijacijska energija koja dolazi sa Sunca sastoji se praktički od paralelenog snopa elektromagnetskih valova čija je valna duljina između 0.2 i 4 µm (mikrometara). To je tzv. kratkovalna radijacija i s njom je obuhvaćen najveći dio radijacije Sunca. Za energetska stanja atmosfere bitno je utvrditi što se događa sa Sunčevom radijacijom na njezinu putu od gornje granice atmosfere do površine Zemlje. Onaj dio Sunčeve radijacije koji se uspije netaknut probiti kroz atmosferu do površine Zemlje naziva se direktna radijacija. To je vrlo važan klimatski element za sav život i za procese na Zemlji.

>>Vrijeme 7 dana Zagreb

- temperatura - Temperatura je važan klimatski element, a kako baš u prizemnom sloju atmosfere postoje veće razlike temperature i u malim dimenzijama, mjerenje temperature mora se podvrgnuti određenim pravilima radi uspoređivanja u raznim postajama. Termometar bilježi temperaturu zraka s kojim se nalazi u termičkoj ravnoteži.

>>Zavižan

- tlak zraka - Tlak zraka na jediničnoj površini jednak je težini stupca zraka iznad te površine do gornje granice atmosfere. Tlak zraka na 45° g.š. pri temnperaturi od 15 °C i u normalnom polju sile teže g=9.806 ms-2 jednak je stupcu žive s presjekom od 1 cm2 i visokom 760 mm. Tlak od 760 mm Hg jednak je tlaku od 1013.25 mbar. Izobare su linije koje povezuju mjesta na karti sa istim iznosom tlaka zraka. - vlaga u zraku - Apsolutna vlaga je masa vodene pare u jedinici obujma vlažnog zraka, izražava se u g/m³. Relativna vlaga je broj izražen u postocima koji pokazuje odnos između količine vodene pare koja postoji u određenom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi zrak na toj temperaturi mogao primiti. Rel. vlaga mjeri se higrometrom koji se zasniva na svojstvu ljudske vlasi koja je duža ako je vlažna, i obratno.

>>Vremenske prilike Sljeme

- padaline/oborine - Padaline su kapljice vode, kristali leda ili pahuljice snijega, zrna tuče, zrnat snijeg, solika, ledena kiša itd. koji iz atmosfere dopiru do tla u mjerljivoj količini.Kiša je sloj vode deblji od 0.1 mm na površini od 1 m2 (to je količina od jednog decilitra po metru kvadratnom). Kišne kapi imaju promjer do 3 mm.Snijeg se sastoji od ledenih kristala koji su obično slijepljeni u pahuljice (osim ako temperatura nije previše niska).- naoblaka - Do kondenzacije (ukapljivanja) vlage u zraku dolazi ako u atmosferi postoje sitne higroskopne čestice na kojima započinje kondenzacija, čak i pri relativnoj vlazi manjoj od 100%. Takve higroskopne čestice zovu se jezgre kondenzacije. To mogu biti sitne čestice soli i slane kapljice ili čestice nastale izgaranjem ugljena, benzina, nafte i dr. u kojima ima sumpora.- snježni pokrivač - Snijeg pada na površini Zemlje onda kada je razina na kojoj počinje zaleđivanje tako blizu površine tla da se snježni kristali ne stignu rastaliti na svom kratkom putu. Topao zrak može sadržavati više vodene pare od hladnijeg, zato obilan snijeg pada pri temepraturi oko, odnosno malo ispod 0 ºC – ako je puno hladnije, zrak ne može sadržavati puno vlage i snijeg koji pada nije obilan. Velike pahulje snijega (krpe) padaju pri temperaturi oko 0 ºC, a sitan snijeg pada pri znatno nižoj temperaturi.- vjetar - Gibanje zraka u atmosferi zove se strujanje, a horizontalna komponenta strujanja zove se vjetar. Budući da zračne mase u kojima dolazi do strujanja zraka imaju mnogo veće horizontalne dimenzije od vertiklanih, za vjetar se može uzeti da je njegova vertikalna komponenta gibanja vrlo malena. Zato se pod vjetrom obično misli na horizontalno gibanje zraka, paraleleno sa površinom Zemlje.

Klimatski elementi