Kortikosteroidi nuspojave

Svaku kortikosteroidnu terapiju prate neželjeni učinci, ali su trajne neurološke smetnje najizraženije nakon rane terapije ...




Datum objave: Utorak, 23. veljače 2010.
Preuzeto: paedcro.com
Kortikosteroidi nuspojave

Kortikosteroidi nuspojave

Kortikosteroidi nuspojave

Kortikosteroidi su važni lijekovi u perinatalnoj medicini, iako je mnogo nejasnoća i opasnosti u mehanizmu njihova djelovanja. Prenatalna primjena kortikosteroida počela je prije 30-tak godina kad je utvrđeno da oni induciraju sazrijevanje fetalnih pluća i smanjuju učestalost respiratornog distresa nedonoščadi.

Postnatalno primijenjeni kortikosteroidi također kratkoročno povoljno utječu na ventilaciju i preveniraju kroničnu plućnu bolest. Međutim, sve je više dokaza da kortikosteroidi uzrokuju zaostajanje u rastu i neurorazvoju djece. Razlike postoje ovisno o razdoblju i duljini primjene, dozi i obliku lijeka.

Razvoj i funkcija nadbubrežne žlijezde ploda ovisi o složenom hormonskom feto-materno-placentnom međudjelovanju. Niske vrijednosti fetalnog kortizola osiguravaju rast i proliferaciju fetalnih tkiva sve do posljednjih tjedana intrauterinog razvoja, kada dolazi do stimulacije hipotalamo-hipofizno- adrenalne osovine ploda.

Posljedice izloženosti fetusa povišenim razinama kortizola u kritičnim razdobljima razvoja mogu sezati u odraslu dob, jer se smanjuje broj stanica organa i mijenja prag osjetljivosti hipotalamo-hipofizno-adrenalne osovine. Epidemiološ ke studije to povezuju s nastankom hipertenzije, bubrežnih bolesti, dijabetesa i depresije.

Kod vrlo nezrele ili bolesne novorođ enčadi mnoga se klinička stanja mogu povezati s neadekvatnom funkcijom kore nadbubrežne žlijezde. Davanje niskih doza kortikosteroida može imati povoljan učinak bez štetnih kasnih posljedica. Indikacije i antenatalno i postnatalno razdoblje u kojem je kortikosteroide opravdano primjenjivati treba još preciznije odrediti.

Kortikosteroidi se široko primjenjuju u mnogim granama medicine. Čini se da postoji opčinjenost njihovim terapijskim učincima, posebno u liječenju bolesti za koje nema etiološki djelotvornog lijeka. Mnogo je nejasnoća oko njihova djelovanja i s pravom se postavljaju pitanja o opravdanosti njihove primjene u mnogim patološkim stanjima. Brojne nuspojave liječenja kortikosteroidima, od kojih su neke ozbiljne i dugotrajne, a neke nisu kroz neko vrijeme ni zamjetljive, nameću poseban oprez u procjeni odnosa koristi prema opasnostima njihove primjene kod svake indikacije.

Kortikosteroidi u visokim dozama mogu izazvati i nespecifične negenomske parakrine učinke zbog fizikalno-kemijskih interakcija sa staničnim membranama. U mnogim tkivima glukokortikoidi pokreć u kataboličke procese. Tako, primjerice, pod njihovim utjecajem dolazi do razgradnje proteina u mišićima, koži, vezivnom, masnom i limfnom tkivu.

S druge strane, u jetri glukokortikoidi stimuliraju enzime glukoneogeneze i povećavaju količinu glikogena i proteina. U suvišku oni dovode do hiperglikemije, hipertenzije, hipertrofične kardiomiopatije, gastro-intestinalnog krvarenja i perforacije crijeva, smanjuju rast i prirast na tjelesnoj masi.

Svaku kortikosteroidnu terapiju prate neželjeni učinci, ali su trajne neurološke smetnje najizraženije nakon rane terapije, premda se javljaju i uz kasniju terapiju (8-10, 39, 40, 47). Zbog svega toga se rutinska terapija kortikosteroidima ne preporuča u nedonoščadi.

Kortikosteroidi nuspojave

Kortikosteroidi nuspojave
Kortikosteroidi nuspojave
Kortikosteroidi nuspojave

Facebook komentari

Indeks A - Ž

A

B

C

Ć

C

Č

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

Š

T

U

V

Y

Z

Ž