Igrice za mozak

Za “oštrenje” mozga nema ništa bolje od njegovanja vrta, ili barem biljaka u stanu za one koji ga nemaju




Datum objave: Petak, 16. travnja 2010.
Preuzeto: jutarnji.hr
Igrice za mozak

Igrice za mozak

Način života koji vodimo može povećati, ali i smanjiti moć našeg mozga da funkcionira brže, bolje, zdravije... Postoje pak aktivnosti, životne situacije i zdravstvena stanja koja pridonose našim intelektualnim sposobnostima, a ovdje podrobnije opisujemo njih sedam te je uz svaku u obliku bodova (od 0,5 do 3) navedeno u kojoj je mjeri djelotvorna.

1. NAUČITE NEŠTO NOVO

2 BODA

Vjerovalo se da odrasla osoba gubi sposobnost učenja kakvu je imala dok je bila dijete. Tvrdilo se da mozak odrasle osobe nema sposobnost prilagodbe i promjena, no studije novijeg datuma razbile su i taj mit. Našem mozgu samo treba dati nešto novo o čemu će učiti, što će pokušati usvojiti, i time se, laički rečeno, automatski pokreće proces stvaranja novih “moždanih vijuga”. Britanska su istraživanja dokazala da učenje neke nove vještine poput vožnje bicikla, ili nešto kompleksnije poput sviranja klavira potiču stvaranje “novih” stanica u mozgu (već postojeće stanice se formiraju u nove “sklopove” s određenom funkcijom).

2. TRUDNOĆA OŠTRI UM

0,5 BODOVA

Prema mitu koji se popularno naziva “dječji mozak”, trudnoća na ženu utječe tako da njezin mozak napravi svojevrsni “kratki spoj”. No, novija istraživanja dokazuju da trudnoća povećava ženinu inteligenciju. Nedavna studija koju su australski znanstvenici provodili punih 10 godina na 2500 žena prije, tijekom i nakon njihove trudnoće ne bi li provjerila mit o “dječjem mozgu” pokazala je da trudnoća ne umanjuje ženinu inteligenciju. Dapače, dr. Craig Kinsley, američki znanstvenik, tvrdi da ženin mozak za vrijeme i nakon trudnoće “radi bolje”, kao dio prirodnih procesa koji majkama omogućuje brigu o potomstvu.

3. PAMETNIJI PARTIJANERI

3 BODA

Psihijatar Howard Gardner upravo socijalnu inteligenciju navodi kao jednu od najvažnijih jer je tu zapravo riječ o sposobnosti osobe da razumije druge i da s drugima stvara interaktivne veze. Zanimljiva studija provedena na 3000 starijih osoba 1999. godine ispitivala je korelaciju između mentalnog stanja osobe s brojem socijalnih veza koje ima, a zaključeno je da osobe bez socijalnih kontakata imaju dvostruko veći rizik da obole od kognitivnih bolesti, za razliku od onih koje imaju pet do šest redovitih socijalnih kontakata (prijatelji, obitelj i slično).

4. BILJKE ZA BISTRINU

2 BODA

Za “oštrenje” mozga nema ništa bolje od njegovanja vrta, ili barem biljaka u stanu za one koji ga nemaju. Revni australski znanstvenici zaključili su u 16 godina dugačkom istraživanju, u kojem su pratili život 3000 osoba od njihove 60. godine, da svakodnevno vrtlarenje smanjuje rizik od razvoja demencije za čak 36 posto. Vrtlarenje je višestruko korisno: starije osobe tako održavaju kolko-tolko fizičku kondiciju, ublažavaju stres i povećavaju kreativnost, a sve to ima pozitivan utjecaj na naše mentalno stanje. Uza sve to, ako uspijemo uzgojiti koju voćku ili povrće za salatu, korist od vrtlarenja je maksimalna.

5. PLEŠITE, PLEŠITE...

2 BODA

Osim što “relaksira” naše kosti i mišiće, plesanje je izvrsna vježba za našu “sivu materiju” - mozak. Američki su istraživači u 21-godišnjem istraživanju pokušali pronaći vezu između naših slobodnih aktivnosti i razvoja demencije u starijih osoba i došli do zaključka da je plesanje najbolja prevencija propadanja moždanih stanica. Opasnost od razvoja demencije manja je za čak 76 posto kod osoba koje redovito plešu. Novija studija je pak pokazala da osobe koje redovito plešu tango na raznim tečajevima i tango večerima imaju mnogo veći sposobnost održavanja fizičke ravnoteže i općenito bolje motorne sposobnosti, čak i od onih koje redovito šeću. Starije osobe koje plešu tango bolje obavljaju komplicirane kognitivne zadaće.

6. MUDROST IZ ČAŠE FINOG PIĆA

1 BOD

Za korizmu se bolje odreći televizije nego čašice alkoholnog pića poput dobrog vina, njemačkog piva ili kvalitetnog viskija. Poveznicu između alkohola i kvocijenta inteligencije prvi su opsežno istražili Japanci 2000. godine na 2000 osoba između 40. i 79. godine - oni koji dnevno popiju čašicu sakea ili čašu vina, imaju za 3,3 poena višu inteligenciju od onih koji ne piju uopće. Kod žena je dobrobit nešto niža, 2,5 poena. Druga je pak studija utvrdila da male doze alkohola pridonose sposobnosti rješavanja problema i kratkotrajnoj memoriji. Novozelandsko istraživanje na štakorima utvrdilo je da određene doze alkohola imaju pozitivan učinak na hipokampus, odnosno na bolju “komunikaciju” između stanica, što je važno za održavanje pamćenja.

7. KORIST OD PRAVIH MASNOĆA

2 BODA

Omega-3 masne kiseline nužne su za ljudsko zdravlje, a posebno su važne za dobro funkcioniranje našeg mozga (ove su masne kiseline koncentrirane upravo u mozgu). No kako naše tijelo nije sposobno samo proizvesti te dragocjene masnoće, moramo ih redovito unositi prehranom, dakle u svakodnevni meni uključiti neku namirnicu koja ih sadrži. Pomanjkanje omega-3 masnih kiselina očituje se u kroničnom umoru, oslabljenom pamćenju, suhoj koži, srčanim problemima, učestalim promjenama raspoloženja i depresiji, ali i slaboj cirkulaciji.

Igrice za mozak

Igrice za mozak
Igrice za mozak
Igrice za mozak

Facebook komentari

Indeks A - Ž

A

B

C

Ć

C

Č

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

Š

T

U

V

Y

Z

Ž