Plavi kitovi

Plavi kit (lat. Balaenoptera musculus) spada u porodicu brazdastih kitova koji su dio podreda kitova usana. On je sisavac potpuno prilagođen stalnom životu u vodi, i najveća danas na Zemlji živuća životinja.




Datum objave: Četvrtak, 25. veljače 2010.
Preuzeto: wikipedia
Plavi kitovi

Plavi kitovi

Plavi kitovi

Plavi kit (lat. Balaenoptera musculus) spada u porodicu brazdastih kitova koji su dio podreda kitova usana. On je sisavac potpuno prilagođen stalnom životu u vodi, i najveća danas na Zemlji živuća životinja.

Plavi kitovi su prosječno dugački oko 26 m, a populacija koja živi na južnoj polutki je u pravilu krupnija od one koja živi na sjevernoj polutki. Pojedine životinje su često dugačke oko 30 m, a najveći znanstvenom metodom izmjereni plavi kit bio je dugačak 33,58 m). Plavi kitovi mogu težiti do 200 tona. Oni su najveći ikad živući organizmi na kugli zemaljskoj prema sadašnjim saznanjima.

Plavi kit je hidrodinamičke, vitke građe i plavo-sive je boje. Leđna peraja mu je u odnosu na tijelo sićušna, i dosiže visinu od jedva 30-tak centimetara. U ustima ima sa svake strane 300-400 usi (izrasline građene od keratina, tvari od kojih su građeni nokti i kosa).

Uši su mu crne boje i dugačke između 50 i 100cm a služe filtriranju planktona iz ogromnih količina morske vode koju uzima u usta i odmah, filtriranu, jezikom istiskuje iz usta. Srce u odrasle jedinke je teško oko jedne tone, a njegova aorta je tako velika da bi kroz njih čovjek mogao plivati.

1966. je opisan patuljasti plavi kit (B. m. brevicauda) kao njegova podvrsta. Smatra se da doseže najviše 24 m, jer mu je dio tijela iza leđne peraje nešto kraći. Međutim, neki zoolozi sumnjaju u stvarno postojanje te podvrste i konkretni primjerak smatraju samo relativno mladom životinjom.

Plavi, ili kako ga još zovu, plavetni kit, pojavljuje se u svim svjetskim morima, krećući se od visokih do niskih zemljopisnih širina i natrag. Zimu provode u umjerenim i subtropskim morima, a ljeto u polarnim. Nekada je oko 90% svih plavih kitova živjelo na južnoj polutki. Smatra se dokazanim, da plavi kitovi nikada ne prelaze ekvator, i da oni sa sjeverne ostaju uvijek na sjevernoj, i obratno, jednako tako, populacija s južne ne dolazi na sjevernu polutku.

Kao svi kitovi usani i plavi se kit hrani planktonom koji filtrira iz morske vode. Pri tome, prednost daje sićušnim račićima. Lovi pretežno na dubini od stotinjak metara. Procjenjuje se, da tijekom ljetnih mjeseci, kada se jedino hrani, jedan plavi kit dnevno pojede oko 40 milijuna račića u ukupnoj težini od oko tri i pol tone. Tijekom zimskih mjeseci uopće ne jede i živi od svojih masnih rezervi. Plivanjem postiže brzinu do 30 km/sat.

Ženka plavog kita skotna je 11 mjeseci, a mladunče se rađa dugačko oko 7 m i bude teško oko 2,5 tone. Radi poroda, ženka odlazi u područja umjerene ili subtropske klime. Ovo zato, jer tek rođeni mladunac još nema naslagu masnoće neophodne za zaštitu od hladnoće polarnih mora.

Dojenje mladunca traje 6-7 mjeseci, i za to vrijeme naraste do oko 13 m i dobije odgovarajući sloj masnog tkiva pa može slijediti majku u sjevernija, hranidbena područja. Nevjerojatno je da majka svo to vrijeme ne jede, a doji dnevno i do 100 litara (neki stručnjaci vjeruju da količina mlijeka koje mladunče siše iznosi do 150 litara) vrlo masnog mlijeka koristeći pri tome isključivo vlastite zalihe masnog tkiva.

Očekivani životni vijek plavih kitova je oko 80 godina.

Plavi kitovi

Plavi kitovi
Plavi kitovi
Plavi kitovi

Facebook komentari

Indeks A - Ž

A

B

C

Č

D

E

F

G

H

I

J

K

L

M

N

O

P

S

Š

T

U

V

W

Z